U prostoru Nacionalne i sveučilišne knjižnice prisustvovali smo svečanom uručenju 92 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za energetsku obnovu višestambenih zgrada, ukupne vrijednosti 107,83 mil. €. Ovim projektima obnovit će se 5.826 kućanstava.
Svečanom uručenju ugovora prisustvovali su predsjednik Vlade Andrej Plenković, potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić te direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen.
Naše višestambene zgrade nalaze se na prioritetnoj listi te su mnogi naši predstavnici suvlasnika s osmijehom na licu primili ugovore o sufinanciranju njihovih zgrada. Za one koji su bili spriječeni doći, preuzeli smo ih u njihovo ime. Neke od naših višestambenih zgrada pogledajte na linku.
Ugovori su dodijeljeni na temelju Poziva Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine „Energetska obnova višestambenih zgrada“ iz ožujka 2024. godine.
Sufinanciranje energetske obnove višestambenih zgrada nastavit će se kroz Program konkurentnosti i kohezije 2021.-2027., za što je osigurano je 89 mil. € iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Osim toga, Nacionalnim planom stambene politike do 2030. predviđeno je još 400 mil. € usmjereno na održivo stanovanje.
“Za sve one upravitelje koji su ispunili kriterije našeg Javnog poziva osigurat ćemo sredstva, a tu je na rezervnoj listi još 291 projekt”, dodao je ministar Bačić.
Podsjetimo, od 565 prijavljenih zgrada na Javnom pozivu, 92 ih je dobilo ugovore, 291 ih je na rezervnoj listi, a 182 ih nije prošlo.
Što obuhvaća energetska obnova?
- Energetski pregled i energetsko certificiranje,
- Izradu projektne dokumentacije za energetsku obnovu kojom se dokazuje ušteda energije,
- Povećanje toplinske zaštite ovojnice zgrade (vanjski zidovi, toplinska izolacija krova, zamjena vanjske stolarije),
- Unaprjeđenje tehničkih sustava zgrade koji uključuju tehničku opremu za grijanje, hlađenje, ventilaciju, klimatizaciju i pripremu potrošne tople vode, sustav rasvjete te uvođenje sustava obnovljivih izvora energije (npr. solarni paneli, dizalica topline).
Dugoročni ciljevi i planovi za budućnost
Prema Dugoročnoj strategija obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine, predviđena je obnova stambenih i nestambenih zgrada u energetski visokoučinkovite i dekarbonizirane objekte. Stopa energetske obnove s 0,7% na 3% godišnje do 2030. godine, što podrazumijeva obnovu 30 milijuna m2 zgrada. Poseban naglasak stavljen je na povećanje seizmičke otpornosti, u kontekstu potresa koji su pogodili Hrvatsku 2020. godine.
Investicije u energetsku obnovu zgrada donose brojne prednosti – smanjenje energetskih troškova, povećanje vrijednosti nekretnina, poboljšanje unutarnjih klimatskih uvjeta, veću sigurnost u slučaju seizmičkih aktivnosti i požara te gospodarski rast.
“U godinama koje su pred nama slijedit će novi natječaji, bit će izdvojena značajna sredstva i vjerujemo da će na kraju energetske obnove zgrade biti u skladu s onim krilaticama da one više štede, više vrijede, imaju bolju mehaničku otpornost i stabilnost, da su sigurnije u slučaju požara i da su uvjeti života u tim zgrada zdraviji za njihove korisnike i stanare.“, – poručio je premijer Andrej Plenković.